06. 10. 2010.

Balanced Scorecard jedan je od najpopularnijih instrumenata kontrolinga, djelomično zahvaljujući brojnim primjerima poboljšanja rezultata poslovanja nakon njegove implementacije, ali djelomično i zahvaljujući njegovoj vrlo uspješnoj promociji u svijetu.

Iako je ovakav način razmišljanja uglavnom poznat od početka 90-tih godina do danas, najranija primjena seže u 1950-te godine kada su se  pojavile prve metode organiziranog praćenja pokazatelja poslovanja (General Electric). Od tada do danas Balanced Scorecard postao je, ne samo instrument, već i poseban način razmišljanja te komunikacija između svih linija managementa i stakeholdera.

Primjena Balanced Scorecarda doživljava svoj vrhunac u eri informacija, gdje moderne kompanije svoj uspjeh zasnivaju na dugoročnom planiranju i prepoznavanju nematerijalnih vrijednosti koje se tek kasnije monetiziraju. U središtu više nije financijska informacija jer je ona vezana za prošlost i kao takva nepromjenjiva. Danas, naime, svi pričaju o kupcu - njegovim navikama,  stavovima, preferencijama, odlikama, zadovoljstvu, lojalnosti itd. Isto tako, uspjeh internet divova dokaz je da se u eri informacija  vrijednost kompanije zasniva na nematerijalnim vrijednostima u koje spadaju zaposlenici, njihove vrijednosti, znanje – know-how.

Balanced Scorecard uspješno je spojio takvu, novu vrstu pokazatelja uspjeha i tradicionalne financijske pokazatelje. Napokon je uspostavljena veza između uzroka i posljedica i na strukturiran način prikazana veza između strategije i operacija. Balanced Scorecard počiva na mjerenju pokazatelja. Oni su (uglavnom) podijeljeni u 4 perspektive:

Perspektiva učenja i razvoja
Perspektiva vezana uz zaposlenike, kao osnovu uspjeha svake kompanije. Zapošljavanje, razvoj zaposlenika, edukacija, coaching, mentoring, motivacija, nagrađivanje samo su neki od aspekata koji se ovdje prate preko posebno definiranih pokazatelja.

Perspektiva poslovnih procesa
Efikasnost proizvodnih procesa se danas podrazumijeva. Da bi kompanija bila konkurentna, njezini proizvodi ili usluge trebaju biti najkvalitetniji i/ili najjeftiniji. To je činjenica. Međutim, da li baš najjeftiniji ili baš najkvalitetniji, ovisi o potrebama kupaca. Balanced Scorecard olakšava povezanost proizvodnih procesa i vezanih indikatora s njihovim utjecajem na kupce i, posredno, vrijednosti kompanije.

Perspektiva kupaca
Perspektiva u kojoj se vodi „diskusija“ s kupcem. Tko je kupac? Koje su njegove potrebe? Kako ih možemo zadovoljiti? To su pitanja na koja je potrebno dati odgovore, a oni se kriju iza svih mogućih informacija koje dolaze s tržišta. Potrebno je pronaći kvalitetne izvore, definirati prave pokazatelje, prepoznati procese kritične za odnose s kupcem i neprestano raditi na njima.

Financijska perspektiva
I dalje bitna perspektiva iz koje na mjerljiv i tržištu kapitala razumljiv način pratimo uspjeh kompanije. Međutim, financijski pokazatelji se sve više odmiču od klasičnih (prihodi, troškovi, profit) do onih koji su orijentirani dodanoj vrijednosti (EVA, Economic profit, NPV).

Primjena Balanced Scorecard modela predstavlja, dakle, uravnoteženi pogled na cijeli ekosistem u kojem poduzeća posluju. U ključnim procesima strateškog planiranja i implementacije strategije, zahtjeva se angažiranje kompletne organizacije, a ne samo njezine uprave ili kontrolinga. Strateška mapa postaje zajednički jezik operativnog i strateškog managementa, a takav način razmišljanja i uspostavljena ravnoteža ključni čimbenik dugoročnog i održivog uspjeha.

Siniša Resanović, FCCA

Ukoliko želite naučiti kako u poslovnoj praksi koristiti BSC, prijavite se za edukaciju "Balanced Scorecard" koja će se održati 16.06.2020., na adresi Martićeva 73/1, u Zagrebu.

 
Da li vam se svidio stručni tekst?
Prijavite se za redovito primanje obavijesti iz kontrolinga, financija i menadžmenta.