[INTERVJU: MLADEN METER] Zašto je kontroling bitan u svakodnevnom poslovanju?

• Kako biste objasnili kontroling osobi koja se prvi put susreće s pojmom Kontrolinga?

Ako želimo biti uspješni, kao i u svakodnevnom životu, tako slično i u poslovanju, moramo jasno znati kamo želimo stići te koje resurse, i na koji način, pri tome koristimo. Naravno jako pojednostavljeno, ovo je suštinski sadržaj kontrolinga.

U poslovnoj praksi, kontroling, korištenjem različitih instrumenata, pomaže menadžmentu da kvalitetnije i jednostavnije ostvari poslovne ciljeve. Prema tome, kontroling ima manje veze s kontrolom, a više sa savjetovanjem.  

• Kroz koji tip formalnog/neformalnog obrazovanja bi se pojedinac trebao razvijati ukoliko se želi baviti kontrolingom?

Za formalno obrazovanje kontrolere brojne institucije i poduzeća koja se bave organizacijom različitih edukacijskih programa, ali jako je važno da u izvođenju programa sudjeluju renomirani i u praksi dokazani predavači. Zbog toga u Poslovnoj učinkovitosti provodimo međunarodno certificirani program od strane IGC-a (International Group of Controlling) za stjecanje međunarodno priznatog certifikata „Certified Controller“, a program u 25 dana izvodi 15 dokazanih stručnjaka iz prakse.

Isto tako je bitno napomenuti  da kontroleri koji se oslanjaju samo na formalno obrazovanje, vrlo će teško kvalitetno savjetovati menadžment ukoliko nemaju stečeno relevantno višegodišnje iskustvo u najboljoj, vrlo često međunarodnoj, poslovnoj praksi.

Dakle, formalno obrazovanje je dobrodošlo, ali bih istaknuo da, kao što se kaže da se dobrim mornarom ne možete postati ukoliko se ne preživi dosta oluja, tako bi se slično moglo reći za kontrolera – onaj kontroler koji nema relevantno praktično iskustvo, vrlo teško može biti dobar savjetnik menadžmentu.

• Koje vještine bi trebala posjedovati osoba koja se želi baviti kontrolingom?

U našoj knjizi koju smo nedavno izdali: KONTROLING U PRAKSI: Najnoviji trendovi u kontrolingu predstavili smo aktualne modele u kojima su detaljno navedene i razrađene kompetencije koje kontroler treba imati, ali mogu sažeto na ovaj način opisati kompetentnog kontrolera: treba vjerodostojno znati o čemu priča (stručne kompetencije), imati sposobnost učinkovitog upravljanja samim sobom (osobne kompetencije), razumjeti druge i načela zajedničkog rada (socijalne kompetencije) te imati sposobnost sagledavanja šire slike i postojećih međuzavisnosti (konceptualno-kognitivne kompetencije).  

• Jesu li dobro baratanje brojkama, ljubav prema matematici, analitičnost jedni od preduvjeta za kvalitetnog kontrolera?

Svakako, to je jedan od temeljnih preduvjeta i predstavlja jednu od važnih kometencija iz grupe stručnih kompetecija.

U poslovnoj praksi, vrlo često osobe u kontroling dolaze iz odjela odnosno profesionalnog usmjerenja koje se bavi brojkama i analitičkim pristupom u radu (npr. računovodstvo, financije, upravljanje projektima, IT, aktuaristika...).

• Zašto je kontroling važan i za mala i za velika poduzeća?

Figurativno rečeno, i jedni i drugi trebaju znati kamo idu, te koji i kako organizirani resursi im za isto trebaju. Tako da je kontroling kao funkcija menadžmenta važna i za mala i za velika poduzeća.

Iako je uvriježeno mišljenje da je kontroling rezerviran isključivo za velika poduzeća, to je zabluda, jer ukoliko veliko poduzeće „skrene s puta“, u pravilu se „lakše izvuče“ nego malo, a najčešće zbog dostupnosti kapitala i prirode vlasničke strukture poduzeća.

Racionalno postupanje, kroz korištenje sadržaja, instrumenata, koncepata i alata kontrolinga je važno za sve veličine poduzeća, ali i za neprofitne organizacije. Subjekti koji si zbog veličine ili nekih drugih okolnosti ne mogu priuštiti stalnu službu kontrolinga, sve češće koriste savjetodavne usluge kontrolinga za određeno vrijeme (Rent-a-Controller).     

• Koliko je kontroling povezan s računovodstvom i financijama?

Za profesionalno provođenje procesa kontrolinga u poduzeću vrlo su važni računovodstveno-financijski podaci, pri čemu je bitno da su točni, pravovremeni i sadržajni. Stoga je kod uspostavljanja odnosno unaprjeđenja računovodstveno-financijskih procesa, ali i uvođenja novog poslovnog informacijskog sustava, vrlo važna njihova tijesna suradnja s kontrolingom.

• Kakva je zastupljenost kontrolinga u RH? Ako nije dovoljna, što mislite da nedostaje?

Ne bih pričao o podacima istraživanja koja govore o tome koliko poduzeća imaju uspostavljenu funkciju kontrolinga, koliko je osoba prosječno zaposleno u kontrolingu, kakva je vlasnička struktura takvih poduzeća ...

Radije bih se osvrnuo na podatke koje smo prikupili na uzorku od 1.000 najboljih hrvatskih poduzeća prema kojima prosječno samo 50% poduzeća koristi strateške instrumente kontrolinga („instrumenti koji govore kamo idemo“), a nešto više od 60% ih koristi operativne instrumente kontrolinga („instrumenti koji govore kako dobro koristimo resurse“). Pretpostavljam da je kod lošijih poduzeća situacija još gora. Nadam se da ćemo u novom istraživanju koje uskoro planiramo provesti dobiti bolje rezultate.

U svibnju ove godine sudjelujući u radu generalne skupštine IGC-a (International Group of Controlling) u Hamburgu imao sam priliku vidjeti prezentirane rezultate o poznavanju i korištenju kontrolinga u zemljama srednje i istočne Europe, među kojima su predstavljeni rezultati i za Hrvatsku. Kod svih zemalja se kao glavni problem ističe nedovoljna upoznatost menadžementa o koristima koje proizlaze iz korištenja kontrolinga. Za mene je to bila potvrda onoga što sam već ranije dokazao kroz empirijski provedenu studiju –  hrvatski menadžeri nedovoljno poznaju i nedovoljno potiču razvoj i korištenje instrumenata kontrolinga u poduzećima.   

• Kojim informatičkim alatima se u svakodnevnom poslu služi kontroler?

Najčešće korišteni informatički alati u svakodnevnom radu su iz Microsoft paketa, a posebno Excel, ali naravno, pogotovo u većim poduzećima intenzivno se koriste brojni besplatni i komercijalni alati poslovne inteligencije. Isto tako sve više se koriste alati za naprednu vizualizaciju poslovnih prezentacija i izvještaja (npr. korištenjem HICHERT®IBCS standarda) kao i različite mobilne aplikacije.

• Koji su najveći izazovi za kontrolere u svakodnevnom poslovanju?

Poslove kontrolinga, primjerice prema „Procesnom modelu kontrolinga“ IGC-a, koji predstavlja jedan od međunarodnih kontroling stadarda, možemo opisati kroz 10 glavnih procesa, a isti se mogu grupirati u 4 grupe, i to: planiranje, analiziranje, izvještavanje i interno savjetovanje. Kod svakog od njih postoje određeni izazovi, a najčešće se vežu uz: razumijevanje menadžementa o važnosti kontrolinga, kvalitetu procesa i podataka u poduzeću, stanje informatičke tehnologije, ali isto tako uz iskusne i dobro educirane kontrolere.
 

dr. sc. Mladen Meter je konzultant i direktor poduzeća Poslovna učinkovitost d.o.o. za poslovno savjetovanje. Posjeduje višegodišnje iskustvo na rukovodećim pozicijama u međunarodnim poduzećima (Kaufland, Generali, Basler), a trenutačno radi samostalno i s renomiranim inozemnim partnerima na brojnim projektima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Magistrirao je 2005. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, 2006. završio je Controlling Stufenprogramm na austrijskom Controller-Institut-u u Beču te položio ispit za diplomiranog financijskog kontrolera, a 2012. je doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Također se školovao na poslovnoj školi IEDC Bled School of Management, na Horvath & Partners Akademie u Njemačkoj, na američkom IMA – Institute of Management Accountants te na brojnim drugim. Ovlašteni je interni revizor za banke, financijske institucije i informacijske sustave te certificirani konzultant Mreže konzultanata HAMAG INVEST-a za područja: poslovnog planiranja, financija, organizacije i poslovnog upravljanja. Gotovo 10 godina je kao viši predavač predavao na AACSB akreditiranoj poslovnoj školi, a među ostalima predaje i u Njemačkoj na ESB Business School u Reutlingenu. Također vrlo često predaje na otvorenim i in-house edukacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Preuzeto sa: Educentar