07. 05. 2015.
Poslovne prijevare

Hewlett-Packard (HP) je preplatio cijenu za tvrtku Autonomy (britanska softwerska firma) za 5 milijardi dolara iz razloga što je Mike Lynch (osnivač i direktor tvrtke) sustavno umjetno napuhavao prihode kompanije kako bi je prikazao nerealno vrednijom radi postizanja što veće kupoprodajne cijene, stoji u tužbi američke kompanije. HP tuži gospodina Lyncha i bivšeg direktora financija gospodina Sushovana Hussaina radi prevare. (FT, 05.05.2015.)
HP je platio ukupnu cijenu u iznosu od 11 milijardi dolara u studenom 2011. godine da bi niti godinu dana poslije otpisao 8,8 milijardi dolara od čega se 5,5 milijardi dolara odnosilo na tzv. „accounting misrepresentation“ ili prevedeno na hrvatski jezik, na računovodstveno iskrivljavanje izvještaja, stoji u navodima HP-a.

Ovo je samo jedan od najnovijih slučajeva moguće računovodstvene prijevare. Prije mjesec dana, u travnju ove godine, gospodin Ramalinga Raju, bivši predsjednik Satyam Computer (indijska softwerska kompanija) osuđen je na sedam godina zatvora zbog prijevare „teške“ preko jedne milijarde dolara a što je do sada najveća računovodstvena prijevara u povijesti Indije. Olympus je 2013. godine bio procesuiran od strane britanske Antifraud Agencije zbog 1,7milijardi dolara računovodstvene prijevare (Olympus je preko dvadeset godina sakrivao gubitke!).

Neke od najpoznatijih prijevara do sada (Charles Ponzi i njegove čuvene Ponzijeve sheme, Enron, Parmalat, Sunbeam, Tyco, WorldCom, investicijska prevara Bernarda Madoffa, itd.) samo su dio gotovo beskonačnog niza koji bi se mogao nizati sve do postanka ljudskog roda. Prijevare su se događale uvijek (193. A.D. Pretorijanska straža je pokušala prodati Rimsko Carstvo Julianusu koji je „vlasniku“ platio 250 zlatnika za svakog vojnika i naravno ubrzo je bio svrgnut) i vrlo vjerojatno će se nastaviti događati i u budućnosti.

Iako su prijevare raširene i dio su naše svakodnevnice, samo mali broj prijevara dospije u javnost. Razlozi za to su višestruki. Pojava prijevare u poduzeću je uvijek moguća u firmama koje imaju loše definiranu organizacijsku strukturu, nedjeljivost funkcija po zaposlenicima (u pravilu jedna te ista osoba ne bi smjela imati više od jedne funkcije u smislu autorizacije, nadzora i evidentiranja) te slabu ili nikakvu internu kontrolu. Upravo zbog slabe ili nikakve interne kontrole, prijevare (krađe) su moguće i u pravilu poduzeća ne žele pokazati u javnost da im je interna kontrola loša. Osim toga, prijevare koje dobiju pozornost medija su velikih razmjera i uglavnom se odnose se na velika poduzeća (Enron, Parmalat, Poly Peck, Maxwell, Tyco, Sunbeam, Nortel, WorldCom, itd) dok se glavnina prijevara odvija u manjim poduzećima koja ne dobivaju pozornost medija ili se uopće ne prijavljuju.

Iz svega navedenog, izuzetno je bitno znati prepoznati prijevaru jer na prijevaru (krađu) možemo naići bilo gdje. Unutar same tvrtke, prijevare su moguće od strane najniže rangiranih zaposlenika pa do visoko pozicioniranih direktora (tzv. interne prijevare) pa do eksternih prijevara koje su moguće od strane kupaca, klijenata, dobavljača, prodavatelja u M&A transakcijama, partnera i svih ostalih vanjskih strana. Uglavnom, svi mogu varati. Dovoljno je da se dogodi tzv. trokut prijevare (prilika, pritisak ili poticaj te određena sklonost ili stav) i voila, netko je oštećen.

Zoran Krstulović, dipl. oecc.
 

Ako želite saznati više, prijavite se na edukaciju "Forenzička analiza" , koja će se održati 25.05.2020. na adresi Martićeva 73/1, u Zagrebu.

Više o ovome i prijavinicu možete pronaći na :https://www.poslovnaucinkovitost.hr/aktualne-edukacije/cijena/forenzicka-analiza1

 
Da li vam se svidio stručni tekst?
Prijavite se za redovito primanje obavijesti iz kontrolinga, financija i menadžmenta.